Stari Bar

Od početka ove godine nije baš bilo puno sunčanih dana tako da smo svaki dočekali sa oduševljenjem i potrudili se da ga što bolje iskoristimo. Tako smo prošlu subotu proveli u Baru. Jutro smo proveli na plaži a kako se primicalo vrijeme ručka odlučili smo da potražimo neki pristojan restoran. Meni je palo na pamet da sam na tv-u vidjela priču o nekom novom etno restoranu u Starom Baru a kad već idemo tamo odlučili smo  da prošetamo gradom. Evo i nekoliko slika koje smo tamo snimili i priča o istoriji grada koja je copy paste sa interneta.

Bar je veoma stari grad. Ispod današnjih ostataka Starog grada pronadjeni su fragmenti keramičkog posudja koji okvirno datiraju od 8. do 5.-tog veka p.n.e., kada je ovaj predeo naseljavalo Ilirsko pleme Enhelejci. Kasnija iskopavanja otkrivaju nalaze i iz rimskog i ranovizantijskog vremena (3. do 5-ti vek n.e.).

U pisanim istorijskim izvorima iz IX i X veka Stari grad se prvi put pominje kao Antibareos, a zatim kao Antibaris i u XI veku kao Antibari kod cara Konstantina.

Stefan Vojislav, knez dukljanskih Slovena, 1042. god. u području Bara je porazio Vizantijce. Istovremeno je potukao vojske Raške, Bosne i Huma šireći svoje kneževstvo. Duklja je postala najsnažnija južnoslovenska država, a njen grad Bar postaje značajni kulturni, ekonomski i vjerski centar.

U gradskoj katedrali sv. Djordja, 1067. god knez Mihajlo Vojisavljević biva krunisan za kralja. Drevna katedrala je postala hram krunisanja i sahrana vladara dukljanske dinastije Vojisavljevića.

Katolička episkopija 1089. godine dobija status dukljanske arhiepiskopije i crkvenu upravu nad episkopijama susednih gradova i oblastima Srbije, Bosne i Travunije.

Krajem XII veka, prelat barske crkve, opat Grgur, sačinio je «Barski letopis» najobimnije istorijsko-literalno delo o istoriji južnih Slovena.

Bar, kao i okolni primorski gradovi i oblasti, 1183. god ulazi u sastav srednjevekovne države srspke dinastije Nemanjića. Sredinom XIV veka Barom vladaju zetski dinasti Balšići, a u XV veku prelazi iz ruke u ruku Mlečana, Balšića, Despota Stefana Lazarevića, Djurdja Brankovića i Stefana Vukčića. Od 1443. god je u sastavu Mletačke republike. Grad je tada proširen, izgradjen i definitivno utvrdjen sistemom bedema, bastiona i kula. U njemu je tada postojalo tridesetak gotičko-renesansnih palata, šesnaest crkava i manastira, više stotina kuća, oko 4000 žitelja...

Grad Bar je imao statut i kovnicu novca.

Turcu osvajaju Bar 1571. god, bez borbe i rušenja. Tokom tri vijeka Bar živi kao značajna uredjena varoš sa dobrim prihodima od trgovine i poljoprivrede (maslinarstva).

Knjaz Nikola Petrović i Crnogorci oslobadjaju Bar 1878. god. Polusrušeni grad od tada prestaje da živi a život se polako seli na morsku obalu.

 

Zidine grada Bara su potpuno restaurirane, kao i nekoliko značajnih gradjevina unutar samo grada.


   

Na ostacima jedne od crkava je sačuvana i ikona Svetog Nikole iz XV veka.

Slana torta

Еvо јоš nešto što sam pravila za 8. mart a što možete iskoristiti za Vaskrs. Ovaj recept sam dobila prije jedno petnaest godina od zaove i od tad je često na našem stolu za rođendane i druga slavlja i uvijek se fino pojede. Sam recept je malkice problematičan jer se kora dosta dugo peče i hoće ponekad da bude malo zbijenija ali bez obzira na to uvijek prođe sve do zadnjeg parčeta.

 

Potrebno je

 4 jajeta

2 dl jogurta

1 dl ulja

13 kašika u vrh punih brašna

1 prašak za pecivo

vezica blitve (oko 100 gr)

3-4 male šargarepe

300 gr stiješnjene šunke(mada je obično koristim ovu salamu)

300 gr sjeckanih kiselih krastavaca

4 tvrdo kuvana jajeta

domaći majonez od jednog cijelog jajeta

sir gauda ili edamer 

Umutiti prvo bjelanca sa malo soli, dodati žumanca i još malo promutit. Zatim dodati jogurt, ulje, brašno i  prašak za pecivo i sve još malo promutiti mikserom.

Blitvu oprati i sitno nasjeckati a šargarepu narendati na krupno kao jabuke i malo ocijediti od soka pa ih dodati u tijesto. Ako je tijesto previše rijetko dodati još malo brašna. Tijesto treba da bude gustine tijesta za proju. Sipati tijesto u kalup obložen folijom i peći na 200 C oko 40 min. Ja obično pečem u kalupu za tortu prečnika 22 ili 24 cm i dobijem dvije kore od ove količine tijesta. Pred kraj pečenja tijesto sa folijom izvadim iz kalupa i stavim na rešetku od šporeta da se još malo dopeče. Obavezno probati čačkalicom je li kora pečena prije nego što je izvadite iz rerne.

Pečeno tijesto pokriti krpom i ostaviti da se ohladi. Za fil isjeckati jaja, krastavce i šunkaricu pa im dodati majonez. Hladnu koru izrezati na 12 parčadi i premazati filom. Odozgo narendati sir. Tortu obavezno napraviti dan ranije pa je pokriti providnom folijom i ostaviti jedan dan u frizideru.

8. mart

Ne znam kako je kod vas ali ja 8. mart obavezno slavim a kako sam ja od onih koji više vole da dočekuju goste nego da idu u goste uvijek se kod nas okupe oni najbliži da se malo počastimo i družimo. Pošto je to ipak moj praznik onda sam ja ove godine pravila ono što ja volim mada se ni gosti nisu bunili. Ove godine smo se častili paris-brest kolačem i kolačem od bjelanaca koji mi je dobro došao da potrošim bjelanca koja preostanu od pravljenja fila.

Srećan vam 8. mart!

Makarone sa porilukom

Evo јоš jedan recept koji  šaljem  Milici sa bloga Na tanjiru koja je za ovaj mjesec domaćica igre za blogere Ajme koliko nas je. Tema igre je poriluk koji ja često koristim i već sam joj poslala par recepata a ostalo je još par uslikanih jela koje neću stići da objavim jer je sjutra zadnji dan ovog kruga igrice ali će kad tad doći na red. Ove makarone su veoma često na našem stolu a recept je iz neke stare Praktike ali je u originalu bio sa blitvom a ja sam ga malo preradila i umjesto blitve iskoristila poriluk.

 

 

Potrebno je

 

 

250 gr makarona

250-300 gr poriluka

2 jajeta

1,5 dl mlijeka ili jogurta ili miješano mlijeko i pavlaka

200 gr bijelog sira

malo putera

po zelji nekoliko šnita pančete nasjeckane na kockice

 

 

 

 

Makarone skuvati ali paziti da se ne prekuvaju. Poriluk dobro oprati i sitno nasjeckati pa ga prodinstati na malo ulja da svene i malo omekša.

Makarone procijediti, dodati im izmrvljen sir, mlijeko i pavlaku, jaja i poriluk i sve promiješati. Sipati makarone u podmazan pleh, odozgo staviti malo putera sjeckanog na listiće i zapeći u dobro zagrijanoj rerni da fino porumeni. Služiti sa jogurtom a fino se slaže i sa salatom od paradajza.

Po želji sa porilukom možete propržiti i malo sitno sjeckane pančete. Ona se fantastično slaže sa porilukom ali pošto mi u zadnje vrijeme malo više pazimo na to šta jedemo ja je ovaj put nisam koristila.